Vijesti/Aktualno
OBRAZAC PROCJENE UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O GOSPODARENJU OTPADOM
Sudjelovali smo u javnom savjetovanju na Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o gospodarenju otpadom (poveznica) sa sljedećim komentarima:
3.1. Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
3.1.4.Koji su bili učinci na slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i rada?
JLS pozivajući se na Zakon su omogućili davateljima javne usluge (DJU) monopolski položaj a time i
netransparentno donošenje cijena javne usluge. Razlog tome proizlazi upravo u odredbama Zakona
temeljem kojeg du odredbe o cijeni JU donesene bez jasno utvrđenih kriterija. Rezultutat takvog
položaja je osiguranje stabilnih uvjeta poslovanja na štetu korisnika javne usluge (JU).
Zakon nije osigurao stimulativni princip da korisnik usluga plaća prema količini predanog otpada i da
pritom bude stimuliran za odvajanje i predaju što veću količinu potencijalne sirovine.
3.1.5.Da li je Zakon doveo do smanjivanja izbora za potrošače, viših tržišnih cijena,
stvaranja novih prepreka za dobavljače i pružatelje usluga, poticanja nekonkurentnog
tržišnog ponašanja, stvaranja monopolističkog tržišta?
Obrazloženje dano od Ministarstva gospodarstva krajnje je neprihvatljivo. Naime:
- primjenom nestimulativnog Zakona (za domaćinstva, ali i za gospodarstvo), i odluka JLS
ukupna je cijena JU povećana na >100 %, bez prihvaljivog obrazloženja, od koje cijena
Obvezna Minimalna Javna Cijena (OMJU) čini cca 90% ukupne cijene JU. Ostatak cijene čini
cijena prema količini predanog otpada – nedovoljno stimulativno za ozbiljnije selektiranje
otpada/sirovina. Cijena OMJU u osnovi predstavlja PAUŠAL bez mjerljivih troškova/kriterija.
- povećanje cijena se obrazlaže povećanim troškovima:
- odvoza selektiranog otpada,
- održavanja reciklažnih dvorišta,
troškovima koje se, ili bi se trebali osiguarati iz prihoda prodane sirovine (papir, plastika,
staklo, metal i dragi metal iz elektroničkih uređaj, ... „malo sutra“.
Zakon bez opravdanog razloga korisnike javne usluge djeli na kategorije kućanstva, i one koji nisu
kućanstva da bi opravdalo razloge donošenja koeficijenata (odolativno) za obračun javne usluge
gospodarstvu. Među njima (gospodarstvo) uvršteni su i građani čije domaćinstvo obavlja usluge
prosječno oko 60 dana godišnje i za to paušal plaćaju svaki mjesec u godini – poštenju na čast.
Ne samo to, domaćinstvo u kojem se obavlja bilo koju gosodarska djelatnost (turizam, OPG, ....)
Zakon svrstava u grupu pravnih (koje nije kućanstvo) i koji nemaju pravo predaje selektiranogi
otpada na reciklažno dvorište - bez naknade.
Po nama, svaki korisnik usluga je sukladno st.1. čl. 70. Zakona je vlasnik nekretnine, međutim
odredba istog članka omogućava da davatelji JU po raznim neutemeljenim kriterijima (koeficijentima)
utvrđuje cijene na nepošten odnos davatelja JU i korisnika, ali između pravnih osoba istih
koeficijenata.
Inzistiramo na primjeni načela „onečišćivač plaća“, i to prema količini predanog miješanog
komunalnog otpada. Uostalom, osnovni razlog manje zainteresiranosti selektiranja potencijalne
sirovine leži u činjenici da su davatelji JU osigurali stalne prihode neovisno o postotku smanjenja
količine MKO. Imamo dojam da im je Zakon nametnuo obvezu prikupljanja papira, plastike .... a da
neznaju što s time.
Stvoren sustav djelovanja monopolista uz potporu lokalne, regioanalne i državne vlasti ne osigurava
tržišno ponašanje, napose ni racionalno poslovanje.
3.1.13. Da li je primjena Zakona potakla bolju produktivnost/učinkovitost korištenja
resursa?
Davatelji JU nisu motiviranji za ostvarenje većih količina selektiranog otpada budući su osigurali više
od dostatnih sredstava za uredno poslovanje. Vjerujemo da sredstvima od naplate usluga
prikupljanja otpada osiguravaju prihode za plaćanje usluga oporabiteljima selektiranog otpada
umjesto ostvarivanja prihoda od prodaje prikupljenog selektiranog otpada.
Uputno je zatražiti od Ministarsta, JLS i DJU izvješće o količini PRODAJE potencijalne sirovine, naravno
i o ostvarenom prihodu od te prodaje preuzete sirovine u proteklom dvogodišnjem periodu.
Ostvareni prihodi baziraju se naprijed opisanom sustavu naplate paušala, stoga sustavu i nije interes
poticati produktivnost/učinkovitost resursa.
Izvješće o prodaji selektiranih sirovina trebalo bi precizno definirati na način da postane zakonska obveza u smislu izvještavanja kompletne javnosti barem polugodišnje uz naznačene vrste, količine, ostvareni prihod od prodaje istih i postotak srlekcioniranih od ukupnih te index povećanja tijekom vremenskih perioda i sve to po gradovima i općinama. Tako bi jedino SVI imali definiranr CILJEVE usklađene sa traženjem Europe ali i mjerljiva i jasna odstupanja od toga i tek tafa bi mogli argumentirano rszgovarati o selektivnom odvajanju otpada sa ciljem njegove daljnje oporabe kao kvalitetne sirovine.
3.2 Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
3.2.4. Da li je primjena Zakona utjecala na tijelo, primjerice tijelo lokalne samouprave
kojem je povjereno pružanje javnih usluga i koje istovremeno obavlja neku
gospodarsku aktivnost na tržištu?
Primjena Zakona na rad JLS po nama nije utjecala ni pozitivno ni negativno. JLS su olako donijeli
odluku o iznosu OMJU paušala (koliko je nama poznato) bez prihvatljivih troškova.
Iako je utvrđena obveza izdavanja suglasnosti na cjenik javne usluge, ne vjerujemo da su doneseni
cjenici poticali korisnike usluga „za odvojeno predaju biootpad..., te da, kad je to primjenjivo,
stimulativno kompostiranje biootpad...
3.3. Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
3.3.1. Da li je primjena Zakona utjecala na demografske trendove u pozitivnom ili
negativnom smislu?
Nasuprot mišljenju nositelja ove Procjene, mišljenja smo da primjena Zakona ima negativan utjecaj
na demografske trendove posebice na građane koji povremeno obavljaju poljoprivredbe i ine radove
u objektima na ruralnom području. I oni koji povremenu koriste te prostore sustav obračunava i
naplaćuje paušal (OMJU) za cijelo godišnji priod. Te fizičke osobe paušal istovremeno plaćaju na
područje stanovanja i za objekte privremenog korištenja – „dvaput je dvaput“. To ne znači da
korisnici usluga prilikom privremenog korištenja nekretnina nemaju obvezu platiti cijenu usluge
odvoza otpada na mjestu stvaranja otpada, prema količini predanog otpada.
3.5. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
3.5.11.Da li je primjena Zakona utjecala povećala ili smanjila kvalitetu vode u
priobalnim i morskim područjima (zbog ispuštanja kanalizacije, hranjivih tvari, ulja,
teških metala i ostalih zagađivača)?
Primjena Zakona nije je povečala niti smanjila kvalitetu vode u priobalnim i morskim područjima.
Međutim, kvaliteta voda na definiranim područjima nije zadovoljavajuća posebice zbog lošeg rada
državnih institucija i inspekcija gradskog, regionalnog i državnog nivoa. Još uvjek je veliki broj
objekata bez priključka na javnu odvodnju, ali i odvodnih kanala bez sustava pročišćivača.
Nadalje, davatelji usluga (mehaničke radionice, usluge pocinčavanja, kemijske čistione, praonice
vozila, ....) ispuštaju štetne tvari direktno u javnu odvodnju ... Zbog povečanog broja plovilu na
Jadranu povećalo se nekontrolirano ispuštanja svih vrsta otpada, posebice plastičnih kesica,
potencijalno nanočestica u probavnom traktu ribe, u proizvodima animalnog porijeka ...
Neadekvatna, čak i nepostojanje komunalne infrastrukture pražnjenja otpada s brodova bitno utjeće
na smanjenje kvalitete vode na priobalnim i morskim područjima, naravno i krajna neodgovornost
javnih davatelja usluga i vlasti svih nivoa.
3.6. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
3.6.10, Da li je primjena Zakona utjecala na ograničavanje ili poticanje uključenosti
dionika u proces donošenja odluka kao što je predviđeno posebnim nacionalnim i
europskim zakonodavstvom (npr. Zakon o procjeni učinaka propisa, Kodeks
savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih
propisa)?
Prema broju dionika, i kako se prijedlozi najčešće ne uvažavaju, ili „kao“ primaju „na znanje“
ocjenjujemo da postupak savjetovanja mizernim, više zadovoljavanje forme - bez utjecanja na
prijedloge zakona i provedbenih propisa.
3.6.11. Da li je primjena Zakona utjecala na odnos prema svim sudionicima i
dionicima jednako, uz dužno poštovanje prema različitostima?
Netočna je tvrdnja iz Procjene da Zakon nije utjecao na odnos svih sudionika i dionica jednako.
Činjenica je da OMJU plaćaju jednako i mali poslovni subjekti sa jednim zaposlenikom, ili bez
zaposlenika, i veliki poslovni subjekt sa više tisuća zaposlenika/radnika. Sustav koji funkcionira na
paušalno utvrđivanje cijena usluge - odokativnim određivanjem koeficijenta, i koji ne uvažava
različitosti sudionika čini sustav nepoštenim.
3.6.13. Da li je primjena Zakona utjecala na prava pojedinaca i njihov odnos s
javnom upravom?
Odredbe Zakona koji regulira odnos davatelja JU sa korisnicima, odredbe o načinu obračuna javne
usluge ne motimira korisnike za selektiranje otpada na pragu nekretnine, posebice baziran na
kaznama, odnosno na „ugovorenoj kazni“ koje utvrđuje davatelj javne usluge bitno utjeće na odnos s
javnom upravom. Odnos uspostavljen na opisan način potrošača – korisnika JU svodi obveznika
plaćanje usluge koja to nije, na pr.: OMJU nije usluga nego paušal.
Smatramo potrebnim da zakon i provedbeni propisi utjeću na osiguranje ekonomskog interesa
korisnika, bez paušala, a plaćanje prema količini predanom MKO. Istodobno smatramo opravdani da
ukupna cijena JU osigurava optimalno poslovanje davatelja JU uključujući sve troškove poslovanja,
uključivo i razvoj sustava.
3.6.15. Da li je primjena Zakona utjecala na medije, pluralizam medija i slobodu
govora?
Da, primjena Zakona adekvatno je medijski pračena ...
3.6.17. Da li je primjena Zakona utjecala na pravo na slobodu i sigurnost, pravo na
pošteno suđenje i pravo na obranu?
Odredbama Zakona koji o predmetu odnosa davetelja i korisnik JU u bitnome utjeću
na pošteno suđenje odredbama koji su denesene u interesu monopolista a nasuprot
ekonomskih interesa korisnika usluga.
Sudovi u RH, u pravilu donose pravorjek isključivo sukladno odredbama Zakona pa i
onda kada je, ili ako su neke odredbe Zakona dvojbene, i na štetu korisnika javne
usluge.
3.6.18 Da li je primjena Zakona utjecala prava žrtvi i svjedoka?
Zakon je korisnike javne usluga pretvorio u žrtve koji potezom pera plaćaju paušal – OMJU bez realno
prihvatljivih kriterija, odnosno suprotno principu „onečišćivač plaća“. Svaki sudski postupak na
općinskim, županijskim sudovima do uključivo Ustavnom sudu RH osuđen je na neuspjeh budući se
sudovi pozivaju slijepo na odredbe Zakona.
Nadalje, korisnici javne usluge su žrtve budući davatelji JU imaju pravo iz Zakona da optužuju, sude i
kažnjavaju korisnike principom „kadija te tuži i sudi“. Nadalje, zakonom utvrđena odredba kojom je
utvrđena tkz „ugovorena kazna“ , po nama odredba suprotana odredbi Zakona o obveznim
odnosima.
Sukladno odredbama Zakona suvlasnici stambenih zgrada plaćaju usluge predaje MKO po broju
članova kučanstva – kriterij suprotan Zakonom. Žrtve su i vlasnici nekretnine iz ruralnih područja koji
na svom gospodarstvu/domačinstvu recikliraju biološki otpad koriste za stočnu hranu ili za
proizvodnju humusa, a zloglasni paušal plaćaju kao da žive u gradu.
3.1.13. Da li je primjena Zakona potakla bolju produktivnost/učinkovitost korištenja
resursa?
Davatelji JU nisu motiviranji za ostvarenje većih količina selektiranog otpada budući su osigurali više
od dostatnih sredstava za uredno poslovanje. Vjerujemo da sredstvima od naplate usluga
prikupljanja otpada osiguravaju prihode za plaćanje usluga oporabiteljima selektiranog otpada
umjesto ostvarivanja prihoda od prodaje prikupljenog selektiranog otpada.
Uputno je zatražiti od Ministarsta, JLS i DJU izvješće o količini PRODAJE potencijalne sirovine, naravno
i o ostvarenom prihodu od te prodaje preuzete sirovine u proteklom dvogodišnjem periodu.
Ostvareni prihodi baziraju se naprijed opisanom sustavu naplate paušala, stoga sustavu i nije interes
poticati produktivnost/učinkovitost resursa.
Izvješće o prodaji selektiranih sirovina trebalo bi precizno definirati na način da postane zakonska obveza u smislu izvještavanja kompletne javnosti barem polugodišnje uz naznačene vrste, količine, ostvareni prihod od prodaje istih i postotak srlekcioniranih od ukupnih te index povećanja tijekom vremenskih perioda i sve to po gradovima i općinama. Tako bi jedino SVI imali definiranr CILJEVE usklađene sa traženjem Europe ali i mjerljiva i jasna odstupanja od toga i tek tafa bi mogli argumentirano rszgovarati o selektivnom odvajanju otpada sa ciljem njegove daljnje oporabe kao kvalitetne sirovine.
3.2 Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
3.2.4. Da li je primjena Zakona utjecala na tijelo, primjerice tijelo lokalne samouprave
kojem je povjereno pružanje javnih usluga i koje istovremeno obavlja neku
gospodarsku aktivnost na tržištu?
Primjena Zakona na rad JLS po nama nije utjecala ni pozitivno ni negativno. JLS su olako donijeli
odluku o iznosu OMJU paušala (koliko je nama poznato) bez prihvatljivih troškova.
Iako je utvrđena obveza izdavanja suglasnosti na cjenik javne usluge, ne vjerujemo da su doneseni
cjenici poticali korisnike usluga „za odvojeno predaju biootpad..., te da, kad je to primjenjivo,
stimulativno kompostiranje biootpad...
3.3. Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
3.3.1. Da li je primjena Zakona utjecala na demografske trendove u pozitivnom ili
negativnom smislu?
Nasuprot mišljenju nositelja ove Procjene, mišljenja smo da primjena Zakona ima negativan utjecaj
na demografske trendove posebice na građane koji povremeno obavljaju poljoprivredbe i ine radove
u objektima na ruralnom području. I oni koji povremenu koriste te prostore sustav obračunava i
naplaćuje paušal (OMJU) za cijelo godišnji priod. Te fizičke osobe paušal istovremeno plaćaju na
područje stanovanja i za objekte privremenog korištenja – „dvaput je dvaput“. To ne znači da
korisnici usluga prilikom privremenog korištenja nekretnina nemaju obvezu platiti cijenu usluge
odvoza otpada na mjestu stvaranja otpada, prema količini predanog otpada.
3.5. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
3.5.11.Da li je primjena Zakona utjecala povećala ili smanjila kvalitetu vode u
priobalnim i morskim područjima (zbog ispuštanja kanalizacije, hranjivih tvari, ulja,
teških metala i ostalih zagađivača)?
Primjena Zakona nije je povečala niti smanjila kvalitetu vode u priobalnim i morskim područjima.
Međutim, kvaliteta voda na definiranim područjima nije zadovoljavajuća posebice zbog lošeg rada
državnih institucija i inspekcija gradskog, regionalnog i državnog nivoa. Još uvjek je veliki broj
objekata bez priključka na javnu odvodnju, ali i odvodnih kanala bez sustava pročišćivača.
Nadalje, davatelji usluga (mehaničke radionice, usluge pocinčavanja, kemijske čistione, praonice
vozila, ....) ispuštaju štetne tvari direktno u javnu odvodnju ... Zbog povečanog broja plovilu na
Jadranu povećalo se nekontrolirano ispuštanja svih vrsta otpada, posebice plastičnih kesica,
potencijalno nanočestica u probavnom traktu ribe, u proizvodima animalnog porijeka ...
Neadekvatna, čak i nepostojanje komunalne infrastrukture pražnjenja otpada s brodova bitno utjeće
na smanjenje kvalitete vode na priobalnim i morskim područjima, naravno i krajna neodgovornost
javnih davatelja usluga i vlasti svih nivoa.
3.6. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
3.6.10, Da li je primjena Zakona utjecala na ograničavanje ili poticanje uključenosti
dionika u proces donošenja odluka kao što je predviđeno posebnim nacionalnim i
europskim zakonodavstvom (npr. Zakon o procjeni učinaka propisa, Kodeks
savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih
propisa)?
Prema broju dionika, i kako se prijedlozi najčešće ne uvažavaju, ili „kao“ primaju „na znanje“
ocjenjujemo da postupak savjetovanja mizernim, više zadovoljavanje forme - bez utjecanja na
prijedloge zakona i provedbenih propisa.
3.6.11. Da li je primjena Zakona utjecala na odnos prema svim sudionicima i
dionicima jednako, uz dužno poštovanje prema različitostima?
Netočna je tvrdnja iz Procjene da Zakon nije utjecao na odnos svih sudionika i dionica jednako.
Činjenica je da OMJU plaćaju jednako i mali poslovni subjekti sa jednim zaposlenikom, ili bez
zaposlenika, i veliki poslovni subjekt sa više tisuća zaposlenika/radnika. Sustav koji funkcionira na
paušalno utvrđivanje cijena usluge - odokativnim određivanjem koeficijenta, i koji ne uvažava
različitosti sudionika čini sustav nepoštenim.
3.6.13. Da li je primjena Zakona utjecala na prava pojedinaca i njihov odnos s
javnom upravom?
Odredbe Zakona koji regulira odnos davatelja JU sa korisnicima, odredbe o načinu obračuna javne
usluge ne motimira korisnike za selektiranje otpada na pragu nekretnine, posebice baziran na
kaznama, odnosno na „ugovorenoj kazni“ koje utvrđuje davatelj javne usluge bitno utjeće na odnos s
javnom upravom. Odnos uspostavljen na opisan način potrošača – korisnika JU svodi obveznika
plaćanje usluge koja to nije, na pr.: OMJU nije usluga nego paušal.
Smatramo potrebnim da zakon i provedbeni propisi utjeću na osiguranje ekonomskog interesa
korisnika, bez paušala, a plaćanje prema količini predanom MKO. Istodobno smatramo opravdani da
ukupna cijena JU osigurava optimalno poslovanje davatelja JU uključujući sve troškove poslovanja,
uključivo i razvoj sustava.
3.6.15. Da li je primjena Zakona utjecala na medije, pluralizam medija i slobodu
govora?
Da, primjena Zakona adekvatno je medijski pračena ...
3.6.17. Da li je primjena Zakona utjecala na pravo na slobodu i sigurnost, pravo na
pošteno suđenje i pravo na obranu?
Odredbama Zakona koji o predmetu odnosa davetelja i korisnik JU u bitnome utjeću
na pošteno suđenje odredbama koji su denesene u interesu monopolista a nasuprot
ekonomskih interesa korisnika usluga.
Sudovi u RH, u pravilu donose pravorjek isključivo sukladno odredbama Zakona pa i
onda kada je, ili ako su neke odredbe Zakona dvojbene, i na štetu korisnika javne
usluge.
3.6.18 Da li je primjena Zakona utjecala prava žrtvi i svjedoka?
Zakon je korisnike javne usluga pretvorio u žrtve koji potezom pera plaćaju paušal – OMJU bez realno
prihvatljivih kriterija, odnosno suprotno principu „onečišćivač plaća“. Svaki sudski postupak na
općinskim, županijskim sudovima do uključivo Ustavnom sudu RH osuđen je na neuspjeh budući se
sudovi pozivaju slijepo na odredbe Zakona.
Nadalje, korisnici javne usluge su žrtve budući davatelji JU imaju pravo iz Zakona da optužuju, sude i
kažnjavaju korisnike principom „kadija te tuži i sudi“. Nadalje, zakonom utvrđena odredba kojom je
utvrđena tkz „ugovorena kazna“ , po nama odredba suprotana odredbi Zakona o obveznim
odnosima.
Sukladno odredbama Zakona suvlasnici stambenih zgrada plaćaju usluge predaje MKO po broju
članova kučanstva – kriterij suprotan Zakonom. Žrtve su i vlasnici nekretnine iz ruralnih područja koji
na svom gospodarstvu/domačinstvu recikliraju biološki otpad koriste za stočnu hranu ili za
proizvodnju humusa, a zloglasni paušal plaćaju kao da žive u gradu.
