logotype

Vijesti/Aktualno

Dopušteno i nedopušteno prekoračenje po tekućem računu

 

HNB je krajem srpnja obavijestio banke da se planiraju izmjene zakona kako bi se stalo na kraj praksi po kojoj, kako su procijenili iz HNB-a, 95% minusa na računima spada u prešutna prekoračenja. Riječ je o prekoračenjima za koje korisnici ne moraju s bankom potpisati ugovor, kao u slučaju dopuštenog prekoračenja. Banke su uglavnom koristile  činjenicu da taj dio poslovanja nikada nije zakonski uređen pa su svojim korisnicima automatizmom dodjeljivati upravo prešutne minuse koji su kod nekih dosezali i trostruka mjesečna primanja.

Kako za prešutna prekoračenja, upravo zbog spomenutog nedostatka pravne regulative, ne vrijedi najveća dopuštena kamatna stopa koja trenutno iznosi 8.11 posto, na prešutne se minuse računala kamata od 9, 11, 15, pa čak i 17.4 %.. 

Razlika dopuštenog i prešutnog prekoračenja

Dopušteno prekoračenje je iznos sredstava koji banka stavlja na raspolaganje potrošaču na temelju ugovora o tekućem računu sklopljenog u pisanom obliku i iznosi u prosjeku tri mjesečna primanja, dok je prešutno prihvaćeno prekoračenje ono pri kojem banka potrošaču stavlja na raspolaganje sredstva koja nadmašuju trenutačno stanje tekućeg računa potrošača ili dogovoreno prekoračenje, a veliki broj građana nije ni svjestan da koristi prešutni minus jer im je on odobren automatizmom, bez da su ikad podnijeli zahtjev. 

Dopuštena su prekoračenja zapravo ugovori o kreditu, za njih je predviđena puna zaštita potrošača koja uključuje ograničenje efektivne kamatne stope (EKS), postupnu otplatu u 12 rata, cjelovito informiranje potrošača o proizvodu, kao i prethodno utvrđivanje kreditne sposobnosti.

Za razliku od toga, kod prešutnog prekoračenja poslovni odnos reguliran je ugovorom o tekućem računu pa se na izvještavanje potrošača primjenjuju odredbe Zakona o platnom prometu te banka ima samo obvezu pružiti informacije o kamatnoj stopi i naknadama. Također, za prešutno prekoračenje nije obvezna procjena kreditne sposobnosti, ne primjenjuje se ograničenje visine EKS-a te nije obvezna primjena odredbe o otplati duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja.

 

Što se tiče mogućnosti tužbe napominjemo  da bi svatko bi za sebe morao provjeriti kako je ugovorio prekoračenje, kako mu je kamata naplaćivana i u dogovoru s odvjetnikom odlučiti ima li ili nema temelja za tužbu i traženje preplaćenog iznosa,  jer je pravni osnov da se potrošačima  ne smiju zaračunavati kamatne stope iznad onih što je propisano Zakonom o potrošačkom kreditiranju. To su pojedinačni slučajevi  a ne masa istih slučajeva da  bi se podigla kolektivna tužba, a to bi trajalo i trajalo..

 
 
 
Autor: Iskra Maras Jelavić, dipl.iur. - pravna savjetnica udruge Splitski potrošač 
2021  Splitski potrošač   globbers joomla templates