logotype

Vijesti/Aktualno

Komentar na Nacrt prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu

 

Autor: Ante Tičić

u nastavku teksta objavljujemo naše komentare i prijedloge izmjena i dopuna na Nacrt prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu.

Generalni stav:

Koliko je nama poznato, Zakon o komunalnom gospodarstvu je opći propis kojem svi zakoni u djelatnosti komunalnog gospodarstva moraju biti sukladni odredbama Ustava RH, ovom Zakonu i drugim zakonima. Upravo zato smatramo da Nacrt prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu bez da su ponuđeni i propisi iz djelatnosti smatramo neprihvatljivim.

 

Usvajanje zakona o komunalnom gospodarstvu a da prethodno nisu u paketu ponuđeni/doneseni zakoni iz djelatnosti moguće će nastati pravna nesigurnost davatelja i korisnika komunalnih usluga.

 

Prijedlog izmjena i dopuna Nacrta:

 

Članku 4. st. (1) Nacrta dopunjuje se točka 16. koja glasi: „16. obračun usluga prema potrošnji.“, a postojeća točka 16. postaje točka 17.

Obrazloženje:

Obračun usluga ako nije utvrđen prema potrošnji mjereno u količini isporučene javne usluge mjereno u jedinici mjere: kom, sek, min, sat, kg, lit, m2, m3 i slično, moguće postaje stvar manipulacije, i nezadovoljstva korisnika usluga. Gotovo da ne postoji usluga koja se ne može izraziti prema jedinici mjera, i ne samo to, mjerena potrošnja stimulira korisnike usluga za racionalno korištenje javne infrastruture i usluga. Utvrđivanje cijena pod nazivom održavanja sustava predstavlja paušal, a paušal je uvijek naplata neracionalne ili neobavljene usluge.

 

Članak 19. Iza riječi: utvrđuje se, dodaje se riječi:  „prema količini komunalne usluge mjereno u uobičajnim jedicama mjera“.

Obrazloženje:

Vrijedi za obrazloženje stavka (1) članka 4. Nacrta.

 

Članak 29. Nacrta: Dopunjuje se stavak (3) koji glasi:

(3) Obustava isporuke u nakani naplate potraživanje nije opravdan razlog za obustavu komunalne usluge koja predstavlja esencijalnu potrebu potrošača.

Obrazloženje:

Najčešće se obustava isporuke bavlja u nakani prisilne naplate. Međutim, i pravorjekom Ustavnog suda RH broj U-II-1711/2002, od 11.srpnja 2007.godine je, među ostalim je utvrđeno da se u slučaju naplate dospjelih, a neplaćenih potraživanja za isporučenu (pitku vodu) treba se ostvarivati u parničnom i ovršnom postupku, na temelju i u skladu s odredbama mjerodavnih zakona koji čine objektivni pravni poredak Republike Hrvatske.

 

Članak 39.Nacrta:

Stavak (1) iza riječi: javnom trgovačkom društvu, iza zareza dodaju se riječi:  „uz prethodnu suglasnost građana jedinice lokalne samouprave na obvezatnom referendumu i“,

Obrazloženje:

Građani/potrošači komunalnih usluga su de facto vlasnici javog komunalnog društva. Isto je osnovano sredstvima JLS, građani plaćaju komunalnu uslugu, a plaćaju i razvoj u svim periodima razvoja, pa i sukladno Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva i drugim propisima. Davanje općeg prava predstavničkom tijelu, političkim predstavnicima, a zanemariti ekonomski interes potrošača zaista bi bilo nerazumno.

 

Iza članka 40. Nacrta dodaje se novi članak koji glasi:

Članak ____

Predstavničko tijelo osnivača je dužno prije usvajanja godišnjeg plana rada iz stavka (1), i izvješće o radu i financijsko izvješće iz stavka (2) prethodnog članka ishoditi mišljenje od savjetodavnog tijela za zaštitu potrošača, te ako isto tijelo ima primjedbe, i/ili izdvojeno mišljenje predstavnika potrošača, predstavničko tijelo je dužno uvažiti mišljenje savjetodavnog tijela.

Obrazloženje:

Usvajanje prava na zaštitu ekonomskog interesa potrošača jeste ostvarivanje prava na iskazivanje tog interesa. Imamo niz primjera neracionalnog i nenamjenskog  trošenja sredstava građana (kom.naknada, na pr.), a da građani koji to financiraju budu „prevedeni žedni preko vode“.  Sudjelovanje potrošača u prilici donopenja planova, te učešće u prihvaćanju izvješća je nužno.

 

Članak 41.Nacrta

U stavku (1) iza riječi obavljanja komunalne djelatnosti,iza zareza dodaju se riječi: „po usvajanju elaborata o društveno ekonomsko opravdanosti osnivanja, i pozitivnog mišljenja  središnjeg tijelo državne uprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva,“

Obrazloženje:

Ne sporimo da moguće postoji opradanost osnivanja komunalne javne ustanove (park, parking usluge; usluge kupališta ..... ), ali smatramo nužnim da odluku o osnivanju prati elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti, a budući se predlagač ovog Nacrta nije opredjelio da se osnuje regulatorno tijelo za komunalne usluge to smatramo nužnim da svoje mišljenje na prijednog osnivanja trgovačkog društva za bavljanje komunalne usluge  da odgovarajuće tjelo državne uprave za komunalno gospodarstvo.

 

Članak 68. Nacrta:

Stavak (4) iza riječi: ovog članka, iza zareza se dodaju riječi: „a nakon pribavljenog mišljenja savjetovanog tijela zaštite potrošača.“

Obrazoženje:

Sudjelovanje u procesu donošenja odluka o cjenama samo je jedan od prava potrošača.

 

Članak 70 briše se.

Obrazloženje:

Svođenje interesam korisnika komunalnih usluga samo na sudjelovanje u postupku odobravanja cijena iz članka 68. Zakona značilo bi ne shvačanje interesa potrošača. Naime potrošači imaju pravo na pravnu zaštitu (opći i tehnički uvjeti davatelja kom.usluga), ekonomski interesi: plaćanje prema potrošnji, i mnogi drugi.

Članak 140. Nacrta:

Briše se dio teksta i to:

„Zakon o cestama, 90/2011 - Zakon o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju i gradnji, 144/2012, 94/2013 – Zakon o održivom gospodarenju otpadom, 153/2013 - Zakon o gradnji, 147/2014 i 36/2015 - Zakon o pogrebničkoj djelatnosti).“

Obrazloženje:

 

Donošenje zakona o komunalnom gospodarstvu bez istodobno donošenje zakona u djelatnosti stvorit će pravnu nesigurnost.

2021  Splitski potrošač   globbers joomla templates